SJEME ZLA: UVOD U STUDIJE TERORIZMA

Knjiga “Sjeme zla: uvod u studije terorizma” svojevrsni je nastavak prethodne knjige “Sjeme zla: elementi sociologije terorizma” i prethodnih istraživanja. No, unatoč činjenici da su pojedini dijelovi preuzeti iz prethodne knjige, knjiga koja je pred vama ipak je nova knjiga. U njoj su sadržani mnogi uvidi, tipologije i dimenzije terorizma koji nisu prikazani u ranijoj, dok su preuzeti dijelovi znatno dorađeni. Pojedini dijelovi knjige, kao zasebne istraživačke cjeline u ranijem razdoblju, u različitim formama objavljivani su kontinuirano. No, oni su već tada bili predviđeni kao dio cjelovite knjige zbog čega su u njoj i sadržani. Ova knjiga jest nova po još dva presudna faktora. Prvo, istraživanje terorizma jedno je od brzorastućih akademskih područja. Primjerice, u samo jednoj od konzultiranih knjiga “The Routledge Handbook of Terrorism Research” navedeno je 4.600 bibliografskih jedinica. U knjizi pred vama nastojao sam prikazati novije procese i događaje te sva suvremena dostignuća u pogledu istraživanja terorizma. Paralelno s ekspanzijom istraživanja terorizma, usvajajući ta suvremena dostignuća, stanovite znanstveno-stručne promjene doživio sam i ja, kao znanstvenik i autor. Nadam se da su ti kvalitativni pomaci u eksploraciji, eksplanaciji i interpretaciji vrlo kompleksnog fenomena terorizma vidljivi u knjizi.

Terorizam je jedan od najopasnijih političkih, društvenih i sigurnosnih fenomena suvremenog doba. U svojoj biti predstavlja atak na nacionalnu sigurnost i sve njezine razine: državnu sigurnost, ljudsku sigurnost, društvenu sigurnost i međunarodnu sigurnost. Analize strategija nacionalne sigurnosti država u kojima je terorizam označen kao fundamentalni izazov i prijetnja slobodi i sigurnosti te u kojima zauzima presudno mjesto to i empirijski potvrđuju. Od naftne krize 1973. definitivno je zauzeo mjesto na agendi međunarodne sigurnosti. Do kraja 20. stoljeća terorizam je ipak smatran marginalnom prijetnjom međunarodnoj sigurnosti i nacionalnim sigurnostima država. No, od početka 21. stoljeća (protu)terorizam je središnje pitanje organiziranja međunarodne sigurnosti, zauzeo je mjesto koje je ranije imao hladni rat. Značaj terorizma na međunarodnoj sceni usmjerio je analitičare na zaključak da terorizam na početku 21. stoljeća predstavlja novu fazu međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti. Ontologija i epistemologija sigurnosti još uvijek su prepuni praznina. Općeprihvaćeno razumijevanje sigurnosti nije postignuto budući da je pojam „sigurnosti“ proizvod različitih interpretacija ili manipulacija od strane istraživača ili praktičara, ona je naprosto predmet različitih interpretacija ovisno o pojedinačnim percepcijama različitih aktera.

 

SADRŽAJ KNJIGE

 

Predgovor

 

UVOD

 

TERORIZAM I NACIONALNA SIGURNOST

1. Pojam i sadržaj nacionalne sigurnosti

2. Društvo rizika, sigurnostizacija i nacionalna sigurnost

 

POVIJEST TERORIZMA: OD POŽELJNOG DRŽAVNOG DO

NEPOŽELJNOG ANTIDRŽAVNOG DJELOVANJA I NATRAG

 

POJAM I SADRŽAJ TERORIZMA: PLURALIZAM ZNAČENJA

ILI ZAŠTO TERORIZAM NIJE MOGUĆE DEFINIRATI?

 

TERORIZAM KAO PREDMET ZNANOSTI, TEORIJA I TEORIJSKIH

PERSPEKTIVA: ZNANSTVENA DISCIPLINARNOST TERORIZMA

1. Terorizam kao predmet znanstvenih disciplina

2. Terorizam u teorijama i teorijskim prespektivama

3. Prema studijama terorizma

 

TEMELJNA OBILJEŽJA TERORA, TERORISTA I TERORIZMA

 

TERORISTIČKI AKTI

TIPOLOGIJA TERORIZMA

1. Između normativnog i empirijskog: postoji li državni terorizam?

1.1. Teorijsko – konceptualni okvir razumijevanja

državnog terorizma

1.2. Tipologija i „slučajevi“ državnog terorizma

1.3. Protuterorizam kao oblik državnog terorizma

2. Atentati i terorizam

3. Samoubilački terorizam: strateške i socijetalne dimenzije

3.1. Teorijsko – konceptualni okvir razumijevanja

samoubilačkog terorizma

3.2. Strateška logika: racionalnost

samoubilačkog terorizma

3.3. Socijetalnost samoubilačkog terorizma:

studije slučajeva

4. Protudržavne terorističke organizacije

4.1. Politički islam: islamističke terorističke organizacije

4.1.1. Al Qa’ida

4.1.2. Hamas

4.1.3. Hezbolah

4.1.4. Islamska država u Iraku i Siriji

4.2. Sekularne islamske terorističke organizacije: Fatah

4.3. Terorističke organizacije u Europi

4.3.1. Irska republikanska armija

4.3.2. Baskijska domovina i sloboda

4.4. Uspjeh terorizma: Afrički nacionalni kongres

PROTUTERORIZAM: DRŽAVNA (NE)EFIKASNOST,

HIPOKRIZIJA MEĐUNARODNOG PORETKA ILI

„BORBA PROTIV TERORIZMA STVARA TERORISTE“

1. Struktura suvremenog terorizma i protuterorističko djelovanje:

„teroriziranje terorizma“ i prvenstvo terorizma kao

nacionalnog problema

2. Demokracija i protuterorizam: „teroriziranje teroriziranih“ ili

„borba protiv terorizma stvara teroriste“

3. Sociopolitički učinci terorizma: terorizam kao (ne)efikasna

politička strategija

UMJESTO ZAKLJUČKA: TERORIZAM I MOĆ DRŽAVA –

RESTRUKTURIRANJE DRUŠTVENE MOĆI

1. Teorijski IEMP model moći

2. Terorizam i transformacija političke moći

3. Terorizam i transformacija gospodarske moći

4. Terorizam i transformacija vojne moći

5. Terorizam i transformacija ideološke moći

 

Literatura

Popis kratica

Kazalo imena

Kazalo pojmova

Bilješka o autoru