Što o ustaškom režimu otkrivaju dokumenti njegovih suvremenika? Zvonimir Despot i Sašo Radovanovič u knjizi Život i smrt države Hrvatske 1941.–1945. – Ustaški režim pred sudom dokumenata povezuju dva važna i dosad marginalizirana i nepoznata povijesna izvora: memorandum anonimnog autora bliskog HSS-u i Vladku Mačeku, upućen 1943. godine opunomoćenom njemačkom generalu u NDH Edmundu Glaiseu von Horstenauu, te američko obavještajno izvješće o generalovu poslijeratnom ispitivanju.

Oba dokumenta prvi put su objavljena u cijelosti, uz preslike izvornika, hrvatski prijevod američkog izvješća i kritičku analizu. Povijesni uvod, kronologija i biografski leksikon upotpunjuju prikaz od uspostave NDH do njezina sloma i Bleiburga. Knjiga otvara pitanja zločina, političkih odluka i odgovornosti te čitatelju omogućuje da autorove zaključke provjeri u samim dokumentima.

O autorima

Zvonimir Despot (Koprivnica, 1970.) hrvatski je novinar, urednik, kolumnist, povjesničar, publicist i nakladnik. Diplomirao je 1996. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za crkvenu povijest, obranivši diplomski rad „Braća Hrvatskoga zmaja i hrvatska sakralna baština: povijest Družbe 1905.–1995.“ U Časopisu za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest 1997. objavio je izvorni znanstveni rad „Povijest Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja 1905.–1996. godine“.

Novinarsku i uredničku karijeru gradio je od 1997. godine u Večernjem listu, baveći se hrvatskom i europskom politikom, poviješću, kulturom sjećanja i pitanjima nacionalnog identiteta. Autor je i urednik brojnih novinskih, publicističkih i historiografskih tekstova te od 2011. godine vodi nakladničku kuću Despot infinitus, usmjerenu na hrvatsku i svjetsku povijest, suvremenu publicistiku i književnost.

Među njegovim najvažnijim djelima izdvajaju se Vrijeme zločina: Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.–1948. u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, zatim Tito – tajne vladara: Najnoviji prilozi za biografiju Josipa Broza, Pisma Titu: Što je narod pisao jugoslavenskom vođi i Medački džep 1993. u izdanju Večernjeg lista. S Perom Simićem napisao je knjigu Tito – strogo povjerljivo: Arhivski dokumenti, a s Danijelom Tatićem Ideju Velike Srbije: Od Ilije Garašanina do Tomislava Nikolića i Seljačku bunu Matije Gupca, sve također u izdanju Večernjeg lista. Suautor je i dvotomne historiografske monografije Ustaška vojnica: Oružana sila Ustaškog pokreta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.–1945. u nakladi Despot infinitusa te jedan od priređivača zbirke dokumenata Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.–1946.: Zagreb i središnja Hrvatska u izdanju Hrvatskog instituta za povijest.

U svojim tekstovima povezuje povijesni kontekst s aktualnim političkim procesima, inzistirajući na jasnoj argumentaciji, provjerljivim činjenicama i prepoznatljivoj hrvatskoj perspektivi.

—————-

Sašo Radovanovič (Ljubljana, 1961.) slovenski je povjesničar, arhivski istraživač i autor knjiga, izložbi i dokumentarnih filmova. Studirao je povijest i geografiju na Sveučilištu u Mariboru. Radio je kao profesor povijesti, bavio se turizmom i kulturnom baštinom, a znatan dio radnoga vijeka proveo je u Pokrajinskom arhivu Maribor i Pokrajinskom muzeju Maribor.

Njegova istraživanja obuhvaćaju povijest Slovenije, Štajerske i Maribora, od srednjega vijeka do dvadesetoga stoljeća. Bavio se poviješću gradova i samostana, osmanskim prodorima, procesima protiv navodnih vještica te vojnom i kulturnom baštinom. Objavljivao je monografije, stručne i popularne članke i turističke vodiče. U arhivskom se radu služi i starim njemačkim rukopisnim pismima, što mu omogućuje istraživanje građe iz različitih povijesnih razdoblja.

Posebno se posvetio Drugome svjetskom ratu, savezničkim zračnim operacijama i njihovim posljedicama za stanovništvo. S Larom Ivom Dreu autor je knjige Bombardiranje Slovenije 1944–1945, a u nakladi Despot infinitusa 2025. objavio je Savezničko bombardiranje Zagreba 1944.–1945. Istraživao je i logor za ratne zarobljenike Stalag XVIII D u Mariboru te izložbama predstavljao njegovu povijest. Njegov dokumentarni film Zavezniška bombardiranja Slovenije v drugi svetovni vojni predstavljen je 2024. u Parku vojaške zgodovine u Pivki.

Povijesna istraživanja povezuje s predstavljanjem arhivske građe javnosti i očuvanjem kulturne baštine. Posebnu pozornost posvećuje ratnim fotografijama, zračnim snimkama i dokumentima koji omogućuju rekonstrukciju događaja i njihovih posljedica. Za ovu je knjigu pribavio memorandum iz njemačkoga vojnog arhiva i američko izvješće o ispitivanju Edmunda Glaisea von Horstenaua. Njegov istraživački doprinos omogućio je da oba dokumenta budu obrađena i objavljena s prijepisom odnosno prijevodom, analizom i cjelovitim preslikama.