POLONIJ U PROLJETNOM ZRAKU – NOVI ŠPIJUNSKI TRILER – “ISPOVIJED VUKOVARSKOG HAKERA”
Objavljeno: 06/05/2021

Od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu oči javnosti uprte su u odnose Zapadnih centara moći i Rusije – za to su vrijeme moje misli jednim djelom bile u Pekingu, a drugim su zabrinuto kružile među ulicama našeg susjedstva. U ovom zelenom i valovitom krajoliku Surryja i Berkshirea, djelovala je sigurna kuća Maxwella Knighta, šefa poslijeratnog MI5-a, poznatijeg kao M, iz James Bond serijala. Ovdje se nalazio i dom najpoznatijeg britanskog izdajnika i duplog sovjetskog špijuna Kima Philbyja, koji kao da je bio prethodnica plejade izbjeglih oligarha i Putinovih protivnika koji su se ovdje nastanjivali posljednjih dvadeset godina. Usred ovog pitomog kraja su i mnoge vojne istraživačke tvrtke, tehnološko odjeljenje MI6-a te kraljevska vojna akademija Sandhurst, često nazivana britanski West Point.
Upravo na ovoj čuvenoj akademiji, koju tradicionalno pohađaju britanski prinčevi, našao se i Todd Drake, aka Petar Matić, dvadesetogodišnji haker iz Vukovara i fikcioni lik romana koji je u pripremi za izdavanje u Despot Infinitus nakladi, i to ni manje ni više nego krajem listopada ’91. U zbrzanoj obuci prezentirani su mu VX, Ricin, Fentanyl i Polinum-210 – dio duge liste otrovnih supstanci u arsenalu tihih ubojica i atentatora. No, koja je veza među razbacanim selima zapadno od Londona, ruskim oligarsima, otrovima, visokom tehnologijom, špijunima, Putinom i Pekingom?
U sparno nedjeljno jutro 2008. godine, probudio me zahtjev za hitan poziv – MI6 agentu, koji je pratio premijera Browna u posjetu Šangaju, prethodne su noći nestali povjerljivi dokumenti i telefonski uređaj (BlackBerry, kanadska tvrtka za koju sam radio). Izvor iz premijerovog ureda, koji je već bio na liniji s odvjetnicima BlackBerrya, odao je kako je agent u provodu te noći pokupio kinesku prostitutku, koja je zasigurno morala bit dio honeypot operacije ili, u uličnom žargonu, navlakuše. Mi u BlackBerry-ju, odlučili smo ne izdati priopćenje za javnost jer ono što smo saznali nije djelovalo ohrabrujuće za naše korisnike (Home Office i MI6) koji su svojim undercover agentima izdavali potrošački podešene telefonske uređaje bez snažne sigurnosti. Ovo je bio prvi incident, naizgled usamljen i neobičan, na relaciji Velike Britanije i Kine u koji sam imao djelomičan uvid. Iste godine započeo sam seriju posjeta telekomunikacijskim partnerima u Sankt Petersburgu i Moskvi, kojima je ruski FSB (nasljednik KGB-a) preko državnog regulatora naredio da sve strane tvrtke imaju ugraditi takozvanu crnu kutiju u svoju mrežnu infrastrukturu – FSB-ov uređaj koji je prisilno kopirao podatke prije nego su bili šifrirani i odlazili iz tvrtke na pametne telefone radnika, i slao ih pred ekrane radnika FSB-a. Toliko agresivan nadzor komunikacije nisam vidio ni u Indiji ili Saudijskoj Arabiji, zemljama koje su javno progonile i ucjenjivale BlackBerry da im omogući pristup podacima potrošačkih, ali ne i korporativnih, korisnika.
U međuvremenu na našem kraju britanskog otoka, MI6 matematičar Williams pronađen je mrtav 2010., 2012. je iznenada umro ruski zviždač Perepilichnyy, naredne godine i pod nerazjašnjenim okolnostima umro je Berezovsky, ruski orligarh i Putinov kritičar, 2018. su otrovani Skripali, a nedavno je pronađen mrtav Mikhail Watford, oligarh rođen u Ukrajini.
Nekoliko dana prije prvog Covid-19 lockdowna, kanadski ataše pri NATO Industry Association-u (IA) uručio mi je poziv za sudjelovanje (uime kanadske tvrtke za kvantnu sigurnost za koju sam radio) na povjerljivom projektu pod kodnim imenom: 212. Šezdesetak poslovnih i tehnoloških stručnjaka vodećih zapadnih tvrtki okupljeno je, pod ugovorom o tajnošću, u radnu skupinu pod vodstvom iskusnog britanskog izvršnog direktora NATO IA (neću ga imenovati) da bi procijenili i evidentirali prijetnju NATO članicama koja dolazi iz Kine i Rusije, i to u domenu umjetne inteligencije, telekomunikacije, naprednih materijala, raketnih sustava i kvantnog računarstva. Nakon devet mjeseci intenzivnog rada, sastavili smo 650 stranica detalja ne samo tehnoloških dostignuća i njihovih potencijala i prijetnje sigurnosti Zapada već i investicija koje Kina i Rusija imaju na Zapadu, kao i pozicija njihovih znanstvenika koji imaju pristup Zapadnim tehnologijama. Iznenađenja nije bilo – posebice Kina je ostvarila značajne prednosti u mnogim kompliciranim tehnologijama, poput kvantnog sprezanja (Eng. entanglement) kojim se, kao magičnim štapićem, stvaraju identični kriptografski ključevi za šifriranje (enkripciju) na fizički nepovezanim postajama udaljenim tisućama kilometara. Ovakvi pronalasci u dobu informacijskog rata i prisluškivanja telekomunikacija su od fundamentalnog značaja, a posebice će doći do izražaja čim kvantna računala dosegnu kapacitet potreban za brzo razbijanje matematičke podloge današnjih (tzv. klasičnih) kriptografskih algoritama kojima se koristimo još od sedamdesetih – u tom će trenutku veći dio današnje internetske sigurnosti postati beskoristan i nećemo više moći dokazati identitet u digitalnim transakcijama, poput bankovnih, a hakeri će moći preuzeti kontrolu nad udaljenim internetskim uređajima, strojevima i vozilima.
Voditelj NATO IA projekta tražio je da posvetimo posebice veliku pažnju upravo kvantnom računarstvu iz više razloga, a ponajprije jer prednost u tom polju nudi stratešku priliku za geopolitičko resetiranje karte svijeta – Kina, ili bilo koja druga zemlja koja bi iznjedrila ovu tehnologiju godinama prije svojih konkurenata, ne bi samo nadoknadila tehnološki zaostatak za Amerikom, koji je stvoren još šezdesetih godina u Silicijskoj dolini (informatička prednost koju nitko nikad nije nadoknadio, i u čijem dobu i sad živimo) već bi se uz kvantnu tehnologiju odbacila s odskočne daske u puno širem spektru oblasti, uključujući organsku kemiju, fiziku, tehnologiju naprednih materijala, farmaciju i druga područja čije su simulacije prekomplicirane za današnja, klasična računala. Drugim riječima, kvantno računarstvo obećava i kvantni znanstveni i ekonomski skok.
Dan prije predstavljanja ovog tek dovršenog i debelog povjerljivog izvješća vojnim dužnosnicima NATO alijanse, u hitnom pozivu priopćeno nam je da je vođa našeg projekta pronađen mrtav u svom domu pod nerazjašnjenim okolnostima. Nije bilo priopćenja za javnost ni daljnjih informacija o sudbini našeg izvješća.
Godinu kasnije Rusija je napala Ukrajinu, Kina se nećka na koju će stranu, u našem susjedstvu crne limuzine češće prolaze u akademiju, više helikoptera i dronova nadlijeće nas, posebice noću, a buka s vojnog poligona na drugoj strani grada u proteklih se nekoliko tjedana uvišestručila. Gdje ima dima, kažu, ima i vatre – pardon, ruskih i kineskih špijuna.
https://www.facebook.com/CetvrtiPutnik
O AUTORU
Siniša Patković Zimba je kanadski cybersecurity executive, rođen i odrastao u Vukovaru. Između tinejdžerske inklinacije za dramu i afekcije prema informatici, život ga je odveo ka avanturama na tamnoj i svijetloj strani kompjuterske sigurnosti, radu s bijelim šeširima hakerskog svijeta te konzultacijama o prisluškivanju privatnih Internet-komunikacija s obavještajnim i sigurnosnim agencijama od Francuske i Rusije do Indije i Kine. Živi u okolici Londona u Velikoj Britaniji, sa suprugom Aleksandrom, četvero djece i dvama kućnim ljubimcima. Rijetko pliva, katkad nosi hlače i često mašta o paralelnim svjetovima.
Roman se može kupiti OVDJE.