VELIKI LEKSIKON OPERA – U PRETPRODAJI JEDINSTVENO DJELO NA VIŠE OD 800 STRANICA SA 237 HRVATSKIH I STRANIH OPERNIH SKLADATELJA ZA SAMO 55 EURA
Objavljeno: 17/04/2025
„Veliki leksikon opera“ izlazi iz tiska tijekom studenoga 2025. godine. U maloprodaji će cijena nakon izlaska iz tiska biti 69,90 eura plus dostava, a svi kupci u pretprodaji, do izlaska knjige iz tiska, mogu je kupiti za samo 55 eura plus dostava.
Nakon dugo vremena novije hrvatske povijesti prvi put se netko udostojao napisati jedan operni leksikon. Za takvo djelo očekivali bi da je proizašlo iz pera nekog muzikologa ili akademski obrazovanog glazbenika, ali budući da se radi o gospođi Veri Vargi, koja je studirala komparativnu književnost i engleski jezik te završila Ryrson Collage u Torontu, onda možemo zaključiti da kod istinskih cijelo životnih zaljubljenika u opere, ljubav prema opjevanoj riječi ponekad može kvalitetno nadomjestiti formalno obrazovanje. Stoga joj mogu uputiti, ne samo moje divljenje, već i zahvalu što je ovim leksikonom obogatila hrvatski muzikološki opus. Čitajući njezin životopis jasno dolazi do izražaja da se radi o izrazito svestranoj osobi, punoj entuzijazma i bogatog života, koja je odrasla u obitelji u kojoj se njegovala ljubav prema glazbi, u kojoj se, prvi put slušajući Puccinijevu “Madame Batterfly”, kod tada sedmogodišnje djevojčice rodila ljubav prema operi. Ljubav koja je zacijelo morala ostaviti duboki trag na životu gospođe Varge.
Radeći na uređivanju ovog leksikona često sam promišljao koliko bi mi ovakav leksikon bio od koristi da sam mogao imati pri ruci tijekom moga obrazovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao operni pjevač i magistar muzike svjestan sam činjenice da je do nekih ovdje opisanih muzičkih sadržaja bilo izrazito teško doći. Zato me još više veseli spoznaja da će ovo iznimno djelo, na radost svih ljubitelja opera, ugledati svjetlo dana. Ono što dodatno krasi Vargin operni leksikon je njezin osobni pristup i odabir opera za koje autorica drži da su posebno vrijedne spomena. Time ovaj leksikon predstavlja veliku zbirku odabranih i kronološki poredanih opera koje je autorica, kao vrsna poznavateljica operne tematike, odlučila podijeliti s javnosti.
Čitatelji će na samom početku naići na kratku povijest opera, jasno kronološki predstavljenih kroz određene vremenske stilove i njihove značajke. Glazba je oduvijek bila i ostala odraz vremena u kojem je nastajala. Skladatelji su bili baštinici svog vremena i utjecaja povijesnih okolnosti čije odraze danas nalazimo u njihovim djelima, glazbi i opernom sadržaju kao žive svjedoke minulih vremena. Stoga me veseli da se na popisu opera hrvatskih skladatelja s opisanim libretima, posebno mjesto našla i prva hrvatska opera: ”Ljubav i Zloba”, velikana hrvatske nacionalne i skladateljske scene, Vatroslava Lisinskog, zahvaljujući kojem su Hrvati 1846. godine, nakon Nijemaca i Rusa, postali treći narod u Europi, a drugi među Slavenima koji je dobio svoju nacionalnu operu. Na Verinom popisu opera svoje zasluženo mjesto, pored Lisinskog, našli su i velikani hrvatskih opera poput Ivana pl. Zajca, Srećka (Felixa)Albinija, Blagoja Bersa, Antuna Dobranića, Josipa Hatze, Luje Šafranek-Kavića, Petra Konjovića, Božidara Širole, Krešimira Baranovića, Josipa Gotovca, Ivana Brkanovića, Ive Lothka Kalinskog, Stjepana Šuleka, a u Varginom izboru hrvatskih skladatelja svoje mjesto našao je i bivši predsjednik Ivo Josipović.
U leksikonu su sadržane najljepše svjetske opere, kao i biografije njihovih skladatelja. Vargin operni ukus nije zastao u povijesti, već se proteže u suvremenost dovodeći pred čitatelja skladatelje 21. stoljeća čiji su libreta snažno povezani sa suvremenim društvenim prilikama. Kulminacija je to promjene u sadržaju opere koji je svoju transformaciju započeo u klasičnom razdoblju (1750.–1830.), s manje razrađenim glazbenim oblicima i realističnim zapletima. Teme platonske ljubavi s idealiziranim likovima i međuljudskim odnosima zastarjele su za opere 21. stoljeća koje svoju inspiraciju crpe u temama bliskim modernom čovjeku, poput odsustva čovjeka, povlačenja u vlastitu nutrinu, samoće, empatije u društvima i dr. Žanr moderne opere spaja operne vokale i elemente klasične glazbe s modernim trendovima elektronske, lounge i pop glazbe. Zbog čega se za ovaj stil koristi naziv “pop opera” ili “moderna opera”. Opera se od svog nastanka 1590. neprestano mijenjala i modernizirala kako bi zadovoljila kulturne potrebe svog vremena. Glazba novokomponiranih opera ima česte kromatske promjene, koje mogu sadržavati elemente jazz-a i blues-a, zbog čega su njezine vokalne dionice izrazito zahtjevne. Od pjevača se traži da budu i dobri glumci, tako da se stvara ugođaj kao da kroz formu opere uživo gledamo film. Oduvijek su se skladatelji, pjevači i redatelji koristili umjetničkim oblikom kako bi ispričali važne priče, zabavili i komentirali probleme svog vremena. Danas tradicionalne inscenacije otvaraju dijaloge o kulturnoj povijesti, a moderne produkcije daju nove poglede na svijet.
U “Velikom leksikonu opera” svaki zaljubljenik u opere moći će uživati u bogatom opernom opusu, moći će proširiti svoje spoznaje i pronaći ono “nešto” što će ga se posebno dojmiti. Upravo onako, kao što je jednom davno jedna djevojčica u Puccinijevoj “Madame Batterfly” pronašla strast koja je vremenom postala njezina nerazdvojna životna suputnica.
Ivan Kruljac, urednik knjige, operni pjevač Opere u Oslu, Norveška
