HRVATSKO IZDANJE AMERIČKOG HITA ČIJI JE AUTOR SUDAC VRHOVNOG SUDA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
Objavljeno: 06/05/2022
„Držite, moji prijatelji, Ustav i Republiku za koju vrijedi. Čuda se ne grupiraju i što se dogodi jednom u 6 000 godina, možda se nikada neće ponoviti. Držite Ustav jer ako američki Ustav propadne, cijeli će svijet biti u anarhiji.”
Daniel Webster
Američki je ustav zasigurno jedan od najvažnijih pravnih dokumenata ikada napisanih. On jamči slobodu, vladavinu prava i ključ je američkog prosperiteta. Ali, pravni dokumenti su samo toliko dobri koliko je dobra struktura vlade koja ih implementira. Zato je citat Bena Franklina: „Republika, ako je možete održati“ vrlo primjeren naslov. Kad je izgovorio te riječi, Franklin je razumio slabosti svake demokracije: dokumenti se mogu promijeniti, procesi mogu biti izmijenjeni, a ljudi smijenjeni. Separacija ovlasti, tema ove knjige, jedan je od ključnih mehanizama zaštite demokracija i poticanja procvata ljudskih sloboda.
Razumijevanje interakcije između vlade i pravnih dokumenta životvorni je čimbenik istinskog razumijevanja demokracije. Mnoge su se komunističke države proglasile demokracijama, neke su čak imale i povelje o pravima koje su sjajno zvučale, no njihova su obećanja bila iluzije. Vladavina ljudi, a ne prava.
Promijeniti američki Ustav namjerno nije lagano; proces je ciljano oblikovan tako da iziskuje veliki, i nacionalni, napor. No, neki su pokušali zaobići procedure i promijeniti ustavno odvajanje ovlasti, sve pod izlikom „živog Ustava“. Ova sudačka spremnost „ažuriranja“ Ustava, premješta proces s ljudi i država na devet neizabranih doživotnih sudaca. Važna tema u knjizi suca Gorsucha je činjenica da dobri sudci moraju potpuno i pravocrtno provoditi zakon, čak i ako će biti nezadovoljni posljedicama toga čina. Možda kontraintuitivno, on smatra da se treba podržati zakon kako je napisan, čak i ako se ne slaže s politikom koja stoji iza zakona; to je ključni dio vladavine prava i važan kriterij za odabir sudaca. Nitko se ne slaže sa svim zakonima i procedurama, ali to ne znači da su oni ilegalni ili da ih sudac treba mijenjati; Sudac Gorsuch zagovara tezu da su mogućnost pristupa svakom problemu s otvorenim pogledom i bez pristranosti ključni zahtjevi za odabir suca. Prema sucu Gorsuchu suci se moraju usredotočiti na značenje zakona – gledajući riječi, strukture rečenica i povijest – a ne na preferirajući ishod u određenom slučaju. Dakle suci moraju postaviti zakon iznad osobnih pogleda i/ili pritiska javnog mnijenja. Vladavina prava, a ne ljudi.
Hoćemo li očuvati republiku? Nitko nije siguran, ali sudac Gorsuch se nada da je odgovor potvrdan. Autor čitatelju iznosi i statistike: samo sedamdesetak slučajeva godišnje, od ukupno 360 000 pokrenutih na federalnim sudovima i otprilike 50 milijuna na državnim, završi na Vrhovnom sudu. Samo 5,6% federalnih parnica završi na žalbenom sudu, a 95% njih riješeno je jednoglasno. Od 70 slučajeva koji završe na Vrhovnom sudu, njih 40% riješeno je jednoglasno – izrazito konstantan udio koji se proteže još od Drugog svjetskog rata. Unatoč raznim predsjednicima koji nominiraju i političkim strankama koje potvrđuju suce, iznimna je činjenica da postoji tako velik konsenzus na Vrhovnom sudu. Iako se suci ne slažu u ponekim teškim slučajevima, ove statistike sugeriraju da je vladavina prava u Americi jaka. Takvi su rezultati testament kvalitete pravnog sustava, postupaka i ljudi imenovanih na sudačka mjesta.
Mislav Tolušić, Washington D. C, travanj 2022.
Knjigu možete kupiti OVDJE.