Ostvarite najbolje pogodnosti!

Niste se još prijavili na naš newsletter? Saznajte prvi za sve pogodnosti!
Ime i prezime
e-mail
Despot Infinitus 2015.
Despot Infinitus – Web Knjižara
Akcija!
CETINSKA KRAJINA U NDH

CETINSKA KRAJINA U NDH

349.90 Kn 279.90 Kn

 

 

NARUČITE

Kategorija: .

Opis proizvoda

 

IZ PREDGOVORA AUTORA

Oružani sukobi, prepadi, pojedinačne i masovne pljačke, diverzije na cestama, dalekovodima, mostovima i vodovodima, uništavanja rudnika, otmice i odvođenja ljudi, čije su sudbine uglavnom nepoznate, javna suđenja, strijeljanja, vješanja, odmazde, zračni napadi, atentati, glad, bijeda, zarazne bolesti, masovne represalije, protjerivanje mještana iz njihovih domova, palež, internacije, zatvaranja, mučenja i ubojstva zarobljenih vojnika i civila, ubojstva svećenika, lažne optužbe, lažna svjedočenja, silovanja, suđenja bez odvjetnika obrane i neutemeljene presude, nasilna novačenja, bacanja živih ljudi u jame, ubojstva iz nehaja, prisilni rad i gubitak građanskih prava… Sve navedeno pretrpjeli su Hrvati u Cetinskoj krajini tijekom tri i pol godine Drugoga svjetskog rata i nekoliko godina poraća. Međusobno su se u različitim vojskama borila braća, ratovali su očevi protiv sinova, susjedi protiv susjeda, a suprotstavljene ideologije uvjerile su ih u ispravnost onoga što čine. Podjednakim žarom borili su se i ginuli za Hrvatsku, jedni za neovisnu uz pomoć saveznika, a drugi za ravnopravnu državu Hrvatsku u sastavu jugoslavenske federacije.

Moje zanimanje temama Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini potječe iz studentskih dana. Godine 1990. napisao sam diplomski rad Cetinska krajina u ratnom vihoru 1941. – 1945. godine. Iako je prihvaćen i obranjen, napisanim radom nisam bio zadovoljan, jer je temeljen na objavljenim knjigama jugoslavenskih pisaca u kojima je višestruko naglašavana, ali i pot­puno nekritički obrađena uloga partizana u ratu. Domovinski rat i događaji devedesetih godina 20. stoljeća privremeno su me udaljili od ove teme. Nakon napuštanja postrojbi Hrvatske vojske, radeći u Osnovnoj školi Kamešnica u Otoku, ponovno sam se vratio temama Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini. Nazočio sam brojnim raspravama kolega i mještana Otoka o represalijama njemačke vojske u ožujku 1944. godine koje su bile prepune proturječnosti i pitanja bez odgovora. Na­čin provedbe represalija i broj žrtava uglavnom je bio poznat, ali o razlozima zločina odgovora nije bilo. Započeo sam istraživati događaje prikupljajući iskaze preživjelih svjedoka u čemu su mi pomogli moji učenici, kojima su stradanja opisivali njihovi djedovi i bake. Nakon višegodišnjeg rada u ožujku 2012. objavljena je knjiga Stradanja podno Kamešnice u kojoj sam ponudio odgovore na brojna pitanja o represalijama njemačke vojske u potkamešničkim selima u ožujku 1944.

Zaseban dio moga istraživačkog rada predstavlja dugogodišnja suradnja i istinsko prijateljstvo s kolegom Stjepanom Bekavcem. To je oplemenjeno objavljivanjem mojih Stradanja i Bekavčeve Sinjske alke, a suradnja je nastavljeno i na ovoj knjizi u kojoj je njegov udio kao recenzenta i urednika nemjerljiv. Kritičnost u analizi sadržaja, poznavanje ratnih događaja u Cetinskoj krajini, energija koju je uložio u cjelokupnom oblikovanju ovog djela čine ga zasebnim recenzentom, savjetnikom i suautorom. Stoga Stjepanu Bekavcu izražavam duboku zahvalnost, ponajprije zbog povjerenja u moj rad, ali i svekolike pomoći u nastanku ovog djela, kojeg bez njegove pomoći vjerojatno ne bi bilo.

Osim prikaza oružanih sukoba, ideja vodilja ovog rada temelji se na kritičkoj i kronološkoj obradi nedaća i stradanja kojima je bilo izloženo stanovništvo Cetinske krajine tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Već otprije napisani radovi drugih autora uglavnom su opisivala važnije događaje. No sustavna istraživanja ove teme iznjedrila su brojna pitanja na koja je bilo potrebno dati odgovore: Tko je nakon proglašenja NDH obnašao vlast u Sinju i Cetinskoj krajini, kako su djelovale institucije vlasti nove države i gdje su bile smještene, kakav je odnos stanovništva prema novoj državi, gdje se nalazila i kako je djelovala vojska NDH, tko su bili njezini istaknuti pripadnici, tko su sinjski ustaše i kakva im je bila uloga, jesu li doista počinjeni masovni zločini nad Srbima na prostoru Dicma kako su to tvrdili pojedini jugoslavenski historiografi, kakvi su odnosi između dužnosnika vojne i građanske vlasti NDH u Sinju i talijanskih, a zatim i njemačkih zapovjednika, u kojoj su mjeri uteme­ljene poratne tvrdnje o ustaškim zločinima prema kojima su ustaše u Režiji duhana ubili više od stotinu ljudi, kakvu je politiku prema hrvatskom stanovništvu provodila talijanska uprava u Dalmaciji, tko snosi odgovornost za odmazde njemačke vojske u kojima su pobijeni brojni civili itd.

O partizanskim i komunističkim represalijama u Cetinskoj krajini objavljen je tek mali broj dokumenata, pa se i nije mogla dobiti slika o zbiljnosti događanja. Brojni svjedoci toga vremena upozoravali su na svakodnevnost partizanske pljačke koje su

nerijetko pratile otmice i ubojstva nedužnih ljudi. Usmena predaja nije bila dovoljna, pa su tvrdnje o partizanskim zločinima trebale dokaze onodobnih dokumenata koji doista i postoje, a jedan dio objavljen je u ovoj knjizi. Pogrešno bi bilo ustvrditi kako sam pronašao i objavio sva stradanja, zločine i žrtve Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini. Držim kako pojedini događaji nisu zabilježeni u oružničkim izvještajima, a onih koji bi mogli posvjedočiti o njima svakim danom sve je manje. U opisima ratnih događaja objelodanio sam sadržaj svih meni dostupnih dokumenata, bez prikrivanja bilo čijih nedjela. Ne­koliko je izvora na temelju kojih je nastalo ovo djelo. U Muzeju Cetinske krajine u Sinju nalazi se više tisuća dokumenta koji o događajima iz Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini. Znatan dio njih jesu preslike originalnih dokumenata koji su se sedamdesetih godina 20. stoljeća nalazili u Vojnoistorijskom arhivu JNA u Beogradu, a preslike je dao izraditi i dopremiti u Muzej Cetinske krajine jugoslavenski general Filip Jadrijević Brajko, podrijetlom iz Glavica. Uz preslike partizanskih, talijanskih i njemačkih dokumenata posebnu važnost imali su dokumenti Kotarske oblasti Sinj u kojima su kotarski predstojnici na temelju izvještaja oružničkih postaja detaljno opisivali ratne događaje u Cetinskoj krajini, ali s pozicije pripadnika vojnih i građanskih institucija NDH. Osim njih, u Muzeju se nalazi više stotina izvornih dokumenata među kojima su pisma partizanskih obavje­štajaca koja su slali „iz žice“ i u njima detaljno opisivali stanje u Sinju. Podjednaku važnost imaju brojni dokumenti u kojima se nalaze popisi različitih potrepština koje su prikupljale partizanske organizacije u gradu, a zatim ih preko „blokova“ slali partizanima oko grada. Veliku zahvalnost dugujem djelatnicima Muzeja Cetinske krajine na svsrdnoj pomoći pri korištenju arhivske građe. Ravnateljica Anita Librenjak omogućila mi je uvid u sve dokumente koje sam zatražio, a kustosica Vedrana Gunjača obradila je, opisala i arhivirala više od tisuću ratnih i poratnih fotografija od kojih se dio nalazi i u ovom radu. Osim pomoći u radu kustosica Nikolina Knezović pronašla je više važnih talijanskih dokumenata koji su uvršteni u ovaj rad. Zahva­ljujem i kustosici Danijeli Petričević na preslikama pisama partizanskih obavještajaca, a Anti Jureti, mojem mladom prijatelju i budućem doktoru povijesne znanosti, zahvaljujem na višestrukoj pomoći u realizaciji ovog rada.

Vrlo važnu dokumentaciju o ratnim događajima u Cetinskoj krajini pronašao sam u Državnom arhivu u Splitu, među kojima bih izdvojio nekoliko fondova. U prvoj skupini nalaze se dokumenti koje su izradile različite poratne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Pred članovima komisija iskaze su dali brojni mještani koji su opisivali talijanske i njemačke akcije, akcije vojnih postrojbi NDH i četnika, a koje su često pratile pljačka, palež i ubojstva civila. Uspoređujući njihove iskaze s oružničkim izvještajima koji su govorili o napadima partizana, napokon je ostvarena ravnoteža izvora te su se isti ratni događaji mogli sagledati s potpuno suprotnih pozicija. Posebnu, a vjerojatno i najveću vrijednost ovom radu daju dokumenti partizanskih i jugoslavenskih službi sigurnosti u kojima se nalaze iskazi svjedoka i zapisnici sa suđenja najvaž­nijim osobama vojne i građanske vlasti NDH u Cetinskoj krajini, kao i nekim svećenicima. Iako sam godinama bezuspješno pokušavao pronaći te dokumente, znao sam da postoje jer su se u literaturi pojavljivali kratki isječci sa suđenja pojedinim domobranskim i ustaškim dužnosnicima u Cetinskoj krajini. Potvrdu o njihovu postojanju i uvid u njihov sadržaj omogućio mi je Vladimir Sabolić, odnedavno umirovljeni ravnatelj Državnog arhiva u Splitu, kojem iskreno zahvaljujem. Iako su pojedini dokumenti iz arhivskih fondova u kojima se nalaze i oni službe sigurnosti korišteni u dosadašnjoj literaturi, usudio bih se reći kako su najvažniji dokumenti o djelovanju sinjskih i cetinskih ustaša prvi put objavljeni u ovoj knjizi. Uvidom u dokumentaciju o istražnim radnjama, optužbama i presudama najvažnijim osobama vlasti NDH u Cetinskoj krajini konačno sam razaznao za koje su ih zločine teretili partizanski i jugoslavenski sudovi. Optužnice i presude usmjerile su daljnja istraživanja i vidljivim je postalo koje događaje treba istražiti. Analiza brojnih dokumenata do tada nerazumljiva sadržaja omogućila je stvaranje slike o događanjima u Cetinskoj krajini u vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Različiti zbornici dokumenata treći su i vrlo važan izvor ovog djela. Izdvajam deset objavljenih svezaka zbornika dokumena­ta Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941. – 1945. koje je u Splitu od 1981. do 1986. objavio Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije. Iako su zbornici nastali u vrijeme jugoslavenske države, osim većinskih komunističko-partizan­skih dokumenata u njima se nalaze i dokumenti talijanske vojske i talijanske uprave, dokumenti NDH, kao i njemački i četnički dokumenti. Dokumentima je obuhvaćeno razdoblje od početka rata u travnju 1941. do kraja ožujka 1944. godine. Koliko sam upoznat, za tisak su bili pripremljeni dokumenti za još četiri sveska istog zbornika, ali njihova objava nije realizirana iz više razloga. Pripremljeni dokumenti nalaze se u jednom od arhivskih fondova u Državnom arhivu u Splitu. Uz njih veliku važ­nost ima zbornik dokumenata Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946.: Dokumenti: Dalmacija, (priredili Mate Rupić i Vladimir Geiger), koji donosi niz dokumenata o partizanskoj i poslijeratnoj komunističkoj represiji, između ostalog, i na prostoru Cetinske krajine. U radu sam se služio i Zbornikom dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda, tom V., koji sadrže vrlo korisne i vrijedne podatke.

Posebnu zahvalnost dugujem recenzentima knjige dr. sc. Nikici Bariću i dr. sc. Davoru Marijanu, zaposlenicima Hrvatskog instituta za povijest, na brojnim prijedlozima i primjedbama koje su dovele do konačnog izgleda ove knjige.

Neutralnost, odmjerenost, objektivnost i hladnoća koja graniči s bešćutnošću, uz obvezno sučeljavanje i analiziranje različi­tih povijesnih izvora osnovni je postulat u prikazivanju povijesnih događaja. Takav pristup bio je jedan od najvećih izazova u pisanju ovog rada. Za neke ratne događaje koje sam smatrao važnima, uz dostupne dokumente koji su ponekad vrvjeli proturječnostima, dodatna pojašnjenja potražio sam od rijetkih živih svjedoka. Taj, nazovimo ga terenski rad, bio je nepo­novljivo, ali ponekad i vrlo uznemirujuće iskustvo. Tijekom istraživanja ratnih događaja susreo sam se i razgovarao s više od stotinu osoba, među kojima su bili sudionici rata u različitim vojskama, preživjele žrtve masovnih zločina, članovi obitelji stra­dalnika rata ili svjedoci pojedinih događaja. Susreti s njima duboko su mi se urezali u sjećanje, jer strahote koje su preživjeli nadilaze granice pojmljivog. Iako je od događaja koje su opisivali proteklo više od sedamdeset godina, vrijeme u mnogim slučajevima nije zaliječilo rane. Njihove potresne životne sudbine nalaze se na stranicama ove knjige. Svima njima upućujem jedno veliko, toplo, ljudsko hvala na suradnji i pomoći pri nastanku ove knjige.

SADRŽAJ

PREDGOVOR

  1. CETINSKA KRAJINA U PROSTORU I VREMENU DO POČETKA DRUGOGA SVJETSKOG RATA

I.1. Kroz stoljeća

I.2. Razmještaj i nacionalna struktura stanovništva u selima Cetinske krajine nizvodno rijekom Cetinom

I.3. Pripadnost Hrvatskoj seljačkoj stranci i kratkotrajna „crvena općina” u Sinju

  1. U PRVOJ GODINI RATA

II.1. Travanjski rat i raspad Kraljevine Jugoslavije

II.2. Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske i uspostava nove vlasti

II.3. Ustrojavanje oružanih postrojbi NDH u Cetinskoj krajini

II.4. PrvI ustaše u Cetinskoj krajini

II.5. Talijanska okupacija Dalmacije

II.6. Institucije vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Cetinskoj krajini

II.7. Razvoj domobranstva u Cetinskoj krajini

II.8. Talijani onemogućavaju rad hrvatskih vlasti i pomažu pobunu Srba protiv NDH

II.9. Prvi oružani sukobi u vrličkom kraju i prve žrtve

II.10. Prvi partizani u Cetinskoj krajini

II.11. Obnova partizanskog pokreta i partizanski napadi

III. JAČANJE PARTIZANSKOG POKRETA I RATNA ZBIVANJA TIJEKOM 1942. GODINE

III.1. Posljedice talijanske reokupacije. Neredi u Civljanima i Vrlici

III.2. Sukobi tijekom veljače 1942.

III.3. Borbe u ožujku 1942.

III.4. Veće vojne operacije talijanske vojske u travnju 1942.

III.5. Borbe i represalije talijanske vojske u svibnju 1942.

III.6. Lipanj 1942. u znaku proslava i novih borbi

III.7. Partizanski napadi tijekom srpnja 1942.

III.8. Borbe za Livno i sukobi na Dinari i Kamešnici

III.9. Ratna zbivanja u kolovozu 1942.

III.10. Rujan 1942. obilježen novim sukobima i stradanjima civila

  1. ČETNIČKE I TALIJANSKE REPRESALIJE

IV.1. Masovni četnički zločini u Omiškom zaleđu, Dugopolju, Kotlenicama, Srijanima, Docu Donjem i Docu Gornjem i njihove posljedice na vojno-političko i gospodarsko stanje u Cetinskoj krajini

IV.2. Jačanje oružanih postrojbi Nezavisne Države Hrvatske

IV.3. Partizanske akcije i talijanske represalije

IV.4. Napadajne vojne operacije talijanske vojske: Dinara, Alfa i Beta

  1. ORUŽANI SUKOBI I NOVA STRADANJA CIVILNOG STANOVNIŠTVA POTKRAJ 1942. GODINE

V.1. Uspješne partizanske akcije na vrličkom području u studenom 1942.

V.2. Partizanski napadi na Bisko i Potravlje

V.3. Prosinac 1942. obilježen ratnim zločinima

V.4. Novi partizanski napadi

V.5. Stanje u Cetinskoj krajini u prosincu 1942. godine

  1. RATNA ZBIVANJA U CETINSKOJ KRAJINI TIJEKOM 1943. GODINE DO DOLASKA NIJEMACA

VI.1. Manji oružani sukobi i odlazak glavnine partizanskih jedinica iz Cetinske krajine u siječnju 1943.

VI.2. Masovni četnički zločini u Vrličkom kraju

VI.3. Ratna zbivanja u tijekom veljače 1943. godine

VI.4. Rasplamsavanje sukoba u ožujku 1943. godine

VI.5. Sukobi u travnju 1943. godine

VI.6. Ozračje opće nesigurnosti u svibnju 1943. godine

VI.7. Lipanj 1943. obilježen stradanjima civila i odlaskom HSS-ovaca u partizane

VI.8. Velike vojne operacije u srpnju 1943. godine

VI.9. Veliki partizanski uspjesi u kolovoškim borbama 1943. godine

VI.10. Propast fašističke Italije u rujnu 1943. godine

VII. NIJEMCI NASTUPAJU

VII.1. Operacija Osovina

VII.2. Rujanske borbe za Klis, Butige i Sinj

VII.3. Privremeno ratno zatišje u listopadu 1943. godine

VIII. OD ODMAZDE U SINJU DO MASOVNIH ZLOČINA PODNO KAMEŠNICE

VIII.1. Strijeljanje civila u Ruduši kod Sinja u studenom 1943. godine

VIII.2. Velike vojne operacije u prosincu 1943. godine

VIII.3. Sukobi u siječnju 1944. godine

VIII.4. Sukobi tijekom veljače 1944. godine

VIII.5. Sukobi u ožujku 1944. do velike njemačke akcije protiv potkamešničkih partizana

  1. MASOVNI ZLOČINI NAD HRVATSKIM STANOVNIŠTVOM U SELIMA PODNO KAMEŠNICE

IX.1. Napad Vražje divizije

IX.2. Napad njemačke vojske i njezinih saveznika na triljskom području

IX.3. Dolazak i zločini III. bojne 14. pukovnije 7. SS divizije Prinz Eugen

IX.4. Uzroci, počinitelji, krivnja i odgovornost. za masovne zločine

IX.5. Svjedočanstva o počiniteljima zločina

IX.6. Sudjelovanje četnika u masovnim zločinima

  1. JAČANJE SUKOBA, ZAVELDI-EV SUD I PARTIZANSKE REPRESALIJE

X.1. Travanjski događaji uslijed njemačkih represalija

X.2. Svibanj 1944. obilježen borbama, pljačkama i masovnim zločinima

X.3. Bitka za Aržano i partizanski zločin u Markovića jami

X.4. Pogibija Blaža Baraća i Joze Nasića. Stradanje obitelji Blaža Baraća

X.5. Ustaše, domobrani i ZAVELDI

X.6. Partizanske diverzije i njemačke odmazde

  1. SUTON NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U CETINSKOJ KRAJINI

XI.1. Događaji tijekom lipnja 1944. godine

XI.2. Partizanski uspjesi tijekom sukoba u srpnju 1944. godine

XI.3. Nemoć OS NDH u zaustavljanju partizanskih akcija tijekom kolovoza 1944. godine

XI.4. Uoči sloma NDH u Cetinskoj krajini rujan 1944. godine

XI.5. Listopad 1944. posljednji dani vlasti NDH u Cetinskoj krajini

XII. ZAVRŠNICA DRUGOGA SVJETSKOG RATA U CETINSKOJ KRAJINI /449

XII.1. Povlačenje njemačke vojske iz Dalmacije

XII.2. Zapovijed Podhvatnog zapovjedničtva Cetina o povlačenju iz Sinja

XII.3. Partizansko zauzimanje Vrlike i kraj rata

XII.4. Partizanski podaci o ukupnom broju pripadnika partizanskih jedinica, poginulim borcima, civilnim žrtvama rata, materi­jalnim razaranjima i djelovanju NOO-a na području Cetinske krajine

XIII. POPISI „NARODNIH NEPRIJATELJA”

XIII.1. Podaci povjerenika Regionalnog obavještajnog centra Cetina

XIII.2. Svjedoci i pomagači partizanskih Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača

XIII.3. Podaci Alojza Dravinca

XIV. SUĐENJA I PRESUDE

XIV.1. Suđenje u Sokolskom domu u Sinju

XIV.2. Strijeljanje na groblju Sv. Frane u Sinju

XIV.3. Sudbine zapovjednika oružanih postrojbi NDH u Cetinskoj krajini

  1. POSLIJERATNA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I MASOVNI ZLOČINI NAD PORAŽENOM HRVATSKOM VOJSKOM I CIVILIMA U CETINSKOJ KRAJINI

XV.1. Popisi, zatvaranja i prve likvidacije

XV.2. Partizanski sabirni logor u tvrđavi Gripe

XV.3. Nova suđenja i smrtne presude

XV.4. Suđenje i smrtna presuda fra Petru Glavašu

XV.5. Vremenske kazne zatvora, prisilni rad i konfiskacija imovine

XV.6. Presude većim skupinama pripadnika oružanih snaga NDH

XVI. RAZMATRANJA O PARTIZANSKOJ REPRESIJI