Ostvarite najbolje pogodnosti!

Niste se još prijavili na naš newsletter? Saznajte prvi za sve pogodnosti!
Ime i prezime
e-mail
Despot Infinitus 2015.
Despot Infinitus – Web Knjižara

DOMOVINSKI RAT – NAKLADNIČKI PROJEKT

 

Naša nakladnička kuća svoj je portfelj izdanja već pet godina usmjerila na izdavanje povijesne literature, i to u prvom redu djela domaćih autora te tema koje dosad nisu obrađene i istražene. To su djela prvorazrednog značenja i kvalitete, mahom izvorni znanstveni radovi. Jedna od glavnih naših preokupacija svakako nam je istraživanje i objavljivanje djela iz povijesti Domovinskog rata, najvažnijeg događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti, koji je i temelj današnje Republike Hrvatske. Ove je godine to posebno, jer se navršava 25 godina od osnivanja hrvatskih oružanih snaga. Ta se obljetnica poklopila s tri naše teme koje namjeravamo objaviti u čak pet knjiga! O izlasku svakog djela posebno ćemo izvijestiti, a ovdje ih zajedno najavljujemo!

 

 

NASLOV BROJ 1 – DOMOVINSKI RAT

O autoru:

Dr. sc. Davor Marijan (Priluka, 1966.) osnovnu i srednju školu završio u Livnu. U Zagrebu je završio dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao s temom „Ustaške vojne postrojbe 1941.-1945“ i 2006. doktorirao s temom „Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. Godine“. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.“. Bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću. Kao jedan je od vrsnih poznavatelja arhivskih izvora i ponajbolji hrvatski znanstvenik vojne povijesti, autor je 10-tak znanstvenih knjiga i 30-tak znanstvenih članaka na temu Domovinskog rata.

O djelu:

Djelo predstavlja vojnu povijest Hrvatske i Hrvata u Domovinskom ratu 1990. – 1995. godine. Ono donosi prikaz zbivanja u Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine u kojem je djelovalo Hrvatsko vijeće obrane. Sukobi u ostatku Bosne i Hercegovine prikazani su u kratkim crtama kao nužan kontekst za razumijevanje rata na teritoriju između rijeka Drine i Sutle, odnosno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Djelo je pisano kronološki i tematski, s trajnim nastojanjem da se, gdje god je moguće, pomire oba zahtjeva. Kronološki je podijeljeno na temelju zbivanja u Hrvatskoj, i sadrži sedam osnovnih tematskih cjelina.

Nastalo je proučavanjem i analizom dokumenata sukobljenih strana, što je omogućilo utemeljenu osnovu za izradu sintetskoga pregleda. Pristup najvećemu dijelu dokumenata omogućen je odlukom Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2001. o pokretanju znanstvenih istraživanja Domovinskoga rata. To je obrazloženo činjenicom da je „temeljna vrijednost” Domovinskog rata  uspostava i obrana „državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”. Time su stvorene pretpostavke za postojanje Hrvatske  kao države koja prihvaća „demokratske standarde suvremenog zapadnog  svijeta i otvara brojne mogućnosti približavanja tom svijetu”. Zbog značenja Domovinskog rata u stvaranju suvremene hrvatske države, Vlada je ocijenila da je potrebno poduzeti mjere kako bi se „objektivno i nepristrano” provelo njegovo istraživanje, s „posebnim naglaskom na uzroke i tijek”, te na „žrtve stradale u tom ratu”. Zaključeno je da nositelj projekta proučavanja Domovinskog rata bude Hrvatski institut za povijest u Zagrebu. Ubrzo nakon te Vladine odluke, u Hrvatskom institutu za povijest pokrenut je znanstveni projekt „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.“. Nekoliko je godina pristup dokumentarnoj građi o zbivanjima u Domovinskom ratu bio moguć na temelju odobrenja ministara obrane i unutarnjih poslova, dok je kasnije otežan uvođenjem pojmova o klasificiranim i deklasificiranim dokumentima. Iako je značajan dio dokumenata deklasificiran zbog sudskih postupaka na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu jer ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, pristup im u Hrvatskoj nije moguć. Značajan dio dokumenata dostupan je na stranicama ICTY-a, dok je dio prikupljan iz privatnih izvora bez iznošenja mjesta čuvanja, tj. pohrane.

Djelo predstavlja prvu cjelovitu sintezu o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj, i kao takvo predstavlja neizmjeran doprinos proučavanju i daljnjem znanstvenom istraživanju najnovije hrvatske povijesti.

 

 

NASLOV BROJ 2 – HRVATSKO RATNO I VOJNO ZNAKOVLJE IZ DOMOVINSKOG RATA

O autorima:

Zlatko Ivković i Hrvoje Strukić, umirovljeni djelatnici Vojnog muzeja Ministarstva obrane RH

O djelu:

Početkom 90-ih godina 20. stoljeća europski je kontinent doživio velike društvene promjene u kojima su, uglavnom, mali europski narodi padom komunizma izborili svoju slobodu i državnu samostalnost. Kod nekih je sloboda, neovisnost i opstojnost ostvarena mirnim putem, dok je hrvatski narod svoju morao stjecati i braniti u nametnutom ratu, borbom protiv velikosrpske agresije. Domovinski rat bio je obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, Jugoslavenske narodne armije (JNA) te Srbije i Crne Gore. Domovinskomu ratu prethodila je pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastoji se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su izbijati u travnju 1991., a uz postupno priklanjanje JNA srpskim pobunjenicima, od kolovoza 1991., prerasli su u izravnu agresiju iz Srbije. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i sjevernoj Dalmaciji. Preostalo okupirano područje u hrvatskome Podunavlju reintegrirano je uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996 –98).

Postrojbe i znakovlje HV-a i HVO-a nastali su u obrani i iz životne potrebe hrvatskog naroda za očuvanjem državne samostalnosti, pa svaka oznaka predstavlja svojevrsnu  sliku Domovinskog rata. Stoga hrvatsko ratno znakovlje, pored pisanih tekstova i usmenih svjedočanstava, zauzima posebno mjesto u istraživanju najnovije hrvatske povijesti jer su svojevrsno svjedočanstvo o postojanju i razvitku hrvatskih postrojbi, vojnika i branitelja u Domovinskom ratu.

Djelo je koncepcijski i kompozicijski zamišljeno u tri međusobno kronološki povezane knjige: prva donosi ratno znakovlje Hrvatske policije, Narodne zaštite, gardijskih brigada Zbora narodne garde i Hrvatske vojske, Protuzračne  obrane, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske ratne mornarice; druga i treća donose ratno znakovlje domobranskih brigada HV-a te gardijske i domobranske brigade HVO. Među knjigama se nastoji povući organska povezanost da bi se sačuvala cjelovitost djela.

Djelo predstavlja svojevrsno objedinjavanje, katalogiziranje i izložbeno predstavljanje najnovijeg dijela hrvatske vojne povijesti. Hrvatski vojnici Domovinskog rata branili su, ratovali i ginuli pod svojim znakovljem i time očuvali vojnu tradiciju svojih predaka. Na žalost, svaki znak iz ove knjige natopljen je krvlju, a knjiga predstavlja spomen na sve poginule pripadnike HV-a i HVO-a.

 

 

NASLOV BROJ 3 – IMPROVIZIRANA OKLOPNA VOZILA U DOMOVINSKOM RATU

O autorima:

Boris Gregurić, arhitekt, zaposlen u Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba, dugogodišnji istraživač ove teme, sin bivšeg hrvatskog premijera Franje Gregurića

Zlatko Ivković, umirovljeni djelatnik Vojnog muzeja Ministarstva obrane RH

O djelu:

U općem nedostatku sredstava za obranu, početkom Domovinskog rata je samoorganizirano pokrenuta izrada improviziranih borbenih sredstava za ZNG i hrvatsku policiju. Izrađivana su u svim krajevima Republike Hrvatske. Iako malobrojna i tehnički nesavršena, ta su sredstva bila od ogromnog značaja u početnom razdoblju rata, čineći mogućom oružanu obranu, koja je osigurala opstanak naše države.

Pred izlaskom je knjiga o vrlo važnom, i bez sumnje najatraktivnijem dijelu tih sredstava: improviziranim oklopnim vozilima. Tijekom višegodišnjeg istraživanja prikupljeni su podaci o preko 170 takvih vozila i tri oklopna vlaka, izrađenih u sedamdesetak tvornica i radionica u preko 40 općina i gradova širom Hrvatske. U knjizi se detaljno opisuje izrada i uporaba svih tih vozila, od početne zamisli i okolnosti izrade, preko tehničkog aspekta, do primjene u borbi. Uz to se poimence spominje preko 1200 ljudi koji su omogućili, organizirali i proveli izradu tih vozila.

Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske bio je i najveće pojedinačno središte izrade improviziranih oklopnih vozila. Na području Grada Zagreba izrađeno ih je oko 60, odnosno više od trećine ukupnog broja. Oklopna vozila izrađivana su ne samo u velikim proizvodnim pogonima (i u malim privatnim radionicama), već – što je specifično upravo za Zagreb – znatnim dijelom i u gradskim komunalnim poduzećima, u kojima su, između ostalog, nastali prvi oklopni sanitetski autobusi za spašavanje ranjenih boraca.